Intel je započeo razvoj nove serije kvantnih računala koja bi trebala biti mnogo brža i moćnija od prethodne, Tunnel Falls serije. Aplikacije za novu seriju, navode iz Intela, će biti prvenstveno u bankarstvu, financijama, i umjetnoj inteligenciji.
Iako se još uvijek ne zna puno o novoj seriji kvantnih računala, Intel je najavio znatno viši broj kubita. Naravno, kubiti nisu jedina stavka koja definira sustav, ali su svakako bitna odrednica. Intelova strategija, čini se, je razvoj kvantnih računala koja su arhitekturom i funkcionalnošću bliska sadašnjim tehnologijama kako bi se korisnicima olakšala tranzicija. Ova strategija ima još jednu prednost, naime omogućava Intelu da u svako računalo ugura puno više kubita od konkurencije.
Kako rade kvantna računala?
Kubit je kvantni ekvivalent bita, dakle osnovna jedinica za skupljanje i procesiranje informacija u kvantnom računalu. Dok bitovi rade na principu binarnog koda i imaju samo dva stanja, kubiti imaju četiri, jer se 0 i 1 linearno spajaju. Ovo se naziva superpozicija.
Naravno, kao i kod binarnih računala, što više kubita to više kapaciteta za računanje operacija. No, nije sve tako ružičasto. Moglo bi se reći da je ovo očajnički pokušaj Intela koji značajno zaostaje za konkurencijom u razvoju kvantnih računala te želi maksimizirati snagu kako bi nadoknadio zaostatak. Sličnu strategiju smo vidjeli i kod tradicionalnih procesora, gdje je Intel pokušao sustići AMD (neuspješno) ponudom ekstremno brzih procesora starije generacije, dok je AMD stavio fokus na litografiju i novu generaciju čipova (3nm i manje).
Ako Intel uspije u svom naumu, prednosti bi bile zamjetne, osobito u industrijama gdje računalna snaga direktno korelira s produktivnošću. Dobar primjer je proizvodnja baterija za električne automobile, financijska industrija, i slično. Naravno, najbitnija aplikacija kvantnih računala ostaje razvoj umjetne inteligencije.
Kada bismo išli objašnjavati fiziku kvantnih računala čitali biste do sutra. Dovoljno je reći da kubiti rade zbog vrlo čudnih fizičkih svojstava kvantnih stanja koja omogućavaju da dva istovjetna sloja spremaju različite informacije. Nadalje, kubiti se mogu spajati i preklapati što drastično ubrzava rad računala.
Razvoj kvantnih računala je u povojima
Trenutna kvantna računala imaju 12 kubita po procesoru (Tunnel Falls), što znači da čitavo računalo ima negdje oko 24 000 kubita. Ako se usporedi sa silicijskim čipovima, razlika je golema, ali kvantna računala su u začetku. Ako ste dovoljno stari, sjetite se kako su izgledale stare 286-ice i 386-ice, pa će te imati približnu sliku trenutnog stanja razvoja ovog polja.
Najveća prepreka, za sada, je kontrola pogrešaka zbog nepredvidljivosti kvantnih stanja i kontrola kubita. Temperatura je također problem, iako postoje tehnologije hlađenja koje omogućavaju temperature potrebne za rad.
Naravno da Intel mora prevaliti dalek put, ali otvara se čitav niz novih pristupa razvoju kubita, od supravodljivosti nadalje, tako da će biti nadasve zanimljivo pratiti razvoj i rast kvantnog računalstva.
