Chat GPT revolucionarizirao je način na koji promatramo umjetnu inteligenciju i unio dozu konfuzije. Naime, eksplozijom AI tehnologije i masovne upotrebe tako stvorenog sadržaja, dosadašnje ustaljene pravne prakse o autorskim i sličnim pravima poljuljane su. Nametnuo se čitav niz logičnih pitanja– tko polaže vlasnička prava na AI generirani sadržaj? Može li se isti zaista koristiti i objavljivati svugdje, bez ikakvih restrikcija? Je li treniranje AI modela na autorski zaštićenim sadržajima legitimno i legalno? Tko u konačnici odgovara za eventualno prekršene zakone? Situacija je jako zamršena i odgovori nisu nimalo jednostavni niti sasvim jasni, iako se na prvi pogled može tako učiniti. Krenimo redom!
Što kažu zakoni?
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima vrlo decidirano navodi da “autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo”, dok “nositeljem drugih srodnih prava može biti svaka fizička i pravna osoba, ako zakonom nije drukčije određeno.” Aktualne strane legislative zapravo su jako slične iz vrlo očitog razloga – u trenutku kad su pisane, gotovo nitko nije mogao naslutiti ovakvu naglu ekspanziju i sveobuhvatnu primjenu AI tehnologije u gotovo svim sferama poslovnog i privatnog života.
Korištenjem strojno generiranog sadržaja načelno i vrlo nategnuto govoreći, dakle, ne kršite ničija prava, jer računala naprosto nisu fizičke osobe. Možemo se povesti i sličnom analogijom – autor fotografije koji tu istu fotografiju do neprepoznatljivosti obradi koristeći neki od alata za grafičko uređivanje, i dalje je vlasnik te fotografije. U samu obradu unio je dio svoje kreativnosti i intelekta. Tim tragom, proces navođenja umjetne inteligencije zadavanjem uputa (inputa) kako bi dobiven sadržaj odgovarao našim potrebama može se shvatiti kao intelektualni napor. I to je, neosporno, vještina kao svaka druga – neki ju razviju u većoj, a neki u manjoj mjeri. No, što je s tvrtkama u čijem su vlasništvu AI modeli? Odnosno, polažu li one neko srodno pravo na sadržaj koji je njihov model generirao? To u načelu ovisi o politici svake pojedine tvrtke.
Situacija se čini pravno čista, ali samo naizgled
OpenAI, tvrtka koja se bavi istraživanjem i razvojem umjetne inteligencije, a koja stoji iza sve popularnijeg Chat GPT-a, primjerice, u svojim Uvjetima korištenja input i output zajedničkim imenom naziva sadržajem. Input su u ovom kontekstu upute koje korisnik zadaje, dok je output AI generiran sadržaj. OpenAI dodjeljuje korisniku pravo na korištenje outputa u bilo koje svrhe. To uključuje komercijalne svrhe – prodaju pa čak i objavljivanje. U svojim Smjernicama brenda (Brand Guidelines), također ističu da prilikom objave teksta ili slike koja je generirana uz pomoć OpenAI modela, nije potrebno navoditi ga kao izvor.
Situacija se po pitanju Chat GPT-a, dakle, pravno gledajući, prosječnom korisniku naizgled čini vrlo čista. No, u realnosti stvari su zapravo vrlo, vrlo komplicirane.
Vratimo se ponovno na primjer digitalne obrade fotografije. Konačni rezultat, iako računalno potpomognut, isključivi je produkt misaonih i praktičnih napora korisnika, odnosno ne referira se izravno na tuđe, već dovršene radove. Chat GPT ima upravo taj problem – on se uči na tuđim sadržajima. Copyrighted materijal kojim se pritom služi zapravo predstavlja vrlo sklizak teren. Zašto? Jednostavno, postoji realna šansa da output vrlo nalikuje nekom postojećem, zaštićenom sadržaju. A onda ste lako moguće u problemu. Da – vi! Naime, u Uvjetima korištenja Open AI svu odgovornost za sadržaj predaje u ruke korisnika, zadajući mu dužnost osiguravanja da njegovo korištenje ne krši bilo kakve aktualne zakone, kao ni Uvjete korištenja same tvrtke OpenAI.
Potrebno je naznačiti da je sadržaj generiran uz pomoć AI
Kako bi umanjili moguće rizike korištenja AI generiranog sadržaja, OpenAI u svojim Pravilima dijeljenja i objavljivanja (Sharing and publication policy) ističe sljedeće:
“Općenito je dopušteno objavljivati vlastite inpute ili outpute na društvenim medijima, kao i uživo prikazivati svoje korištenje ili demonstrirati naše proizvode grupama ljudi. Molimo vas da se pridržavate sljedećih smjernica:
• Ručno pregledajte svaki generirani sadržaj prije dijeljenja ili tijekom prijenosa uživo.
• Navedite sadržaj pod svojim imenom ili imenom vaše tvrtke.
• Označite da je sadržaj generiran pomoću AI-a na način koji korisnik razumno ne može propustiti ili krivo shvatiti.
• Nemojte dijeliti sadržaj koji krši našu politiku sadržaja ili koji bi mogao uvrijediti druge.
• Ako prihvaćate upite publike kao input, koristite rasuđivanje; nemojte unijeti input koji bi mogao rezultirati kršenjem naše politike sadržaja.”
Nije, dakle, nužno navesti OpenAI kao izvor, no svakako bi trebalo istaknuti da je riječ o sadržaju koji nije kreiran (isključivo) ljudskom rukom. Amnestira li to od daljnje pravne odgovornosti – i ako da, koga točno amnestira – korisnika ili OpenAI? To ostaje pitanje za milijun dolara. Naime, iako je OpenAI , kako smo već apsolvirali, sva prava i odgovornost za sadržaj prenio na korisnika, sama tvrtka već je višestruko tužena zbog korištenja nedozvoljenog, odnosno zaštićenog pa čak i povjerljivog sadržaja prilikom obuke svog AI modela.
EU donosi poseban Zakon o umjetnoj inteligenciji
Riječ je svakako o novim situacijama unutar pravne struke te se zakonodavstvo i jednoznačna sudska praksa tek trebaju ustaliti. Bit će vrlo zanimljivo pratiti u kojem će se smjeru situacija razvijati, no već sada se daje naslutiti. EU punom parom radi na Zakonu o AI te se očekuje da će svjetlo dana u svojoj konačnoj verziji dočekati koncem ove ili početkom naredne godine. To će ujedno biti i prva sveobuhvatna legislativa o AI na svjetskoj razini.
Ono što je već sada poznato jest da Europski parlament naglašava nužnost osiguravanja da se AI sustavi u Europskoj uniji koriste na “siguran, transparentan, pratljivi, nediskriminirajući i ekološki prihvatljiv način. AI sustavi bi trebali biti pod nadzorom ljudi, a ne automatizacije, kako bi se spriječile štetne posljedice. ” Prema okviru koji je Europska komisija postavila još 2021. godine, možemo očekivati klasifikaciju AI sustava prema procijenjenoj razini rizika. Sukladno navedenoj razini rizika, varirat će i razina regulacije, pišu European Parliament News. Prema istom izvoru, generativna umjetna inteligencija, u kakvu se ubraja primjerice i Chat GPT, morat će se pridržavati načela transparentnosti. Što će to točno značiti u praksi? Za početak, obavezu otkrivanja da je sadržaj kreiran putem AI-a. Nadalje, sami modeli morat će biti dizajnirani tako da onemogućuju generiranje nezakonitog sadržaja. Isto tako, Zakon će sadržavati odredbu obaveze objavljivanja sažetaka o tome koji su zaštićeni podaci korišteni za treniranje modela.
Kako se zaštititi od tužbe?
U čekanju donošenja jasnih regulatornih zakonodavnih smjernica, postoje određeni načini na koje se možemo zaštititi od zamki pri korištenju umjetne inteligencije. Primjerice, ako generirani sadržaj očito stilski previše nalikuje djelu nekog poznatog autora, izbjegavajte ga koristiti.
Nadalje, iako nije obavezno, svakako bismo savjetovali da uvijek navedete Chat GPT kao izvor. Open AI je čak unutar svojih Smjernica branda donio preporuke kako to učiniti: “Ako objavljujete tekst ili slike generirane pomoću OpenAI modela, niste obavezni navoditi izvor. Međutim, ako želite, potičemo vas da koristite sljedeće izraze:
Preporučeno:
• Napisano pomoću ChatGPT
• Natpis napisan pomoću ChatGPT
• Kreirano pomoću DALL·E
• Slika stvorena pomoću DALL·E
Ne preporučuje se:
• Napisano od strane ChatGPT
• Natpis napisan od strane ChatGPT
• Kreirano od strane DALL·E
• Slika stvorena od strane DALL·E”
Rizik od tužbe zbog nenemjernog plagijata može se značajno reducirati i zadavanjem preciznih uputa Chat GPT-u, uz korištenje što je moguće više vlastitog “sirovog” materijala. Umjetnoj inteligenciji tada preostaje tek zadatak da ga stilski uobliči i minimalno doradi. Također, Chat GPT vrijedan je resurs za generiranje grubih ideja u natuknicama, što može bit izvrstan poticaj za samostalno stvaranje sadržaja. Generativnu umjetnu inteligenciju načelno treba promatrati upravo tako – kao korisnog saveznika, rukovodeći se općim etičkim načelima i imajući na umu zasad još uvijek ne u potpunosti razjašnjene zakonske aspekte njezinog korištenja.
