Generativna umjetna inteligencija donijela je revolucionarne promjene u svijetu umjetnosti. Ljudsku je kreativnost naizgled gotovo posramila u svega nekoliko klikova koji donose impozantne rezultate. Ono za što čovjeku trebaju sati, dani, pa čak i godine, AI bez muke privodi kraju u svega nekoliko trenutaka, bilo da je riječ o digitalnom crtežu, pjesmi, stripu, eseju ili čak knjizi. Kvaliteta generiranih sadržaja je solidna, a s vremenom će sasvim očekivano biti još i bolja. Ne čudi stoga da se pojavila (ne)opravdana bojazan da će AI degradirati umjetnost te obezvrijediti ljudsku originalnost i stvaralački duh. Postavlja se pitanje hoće li ovaj tehnološki napredak značiti propast ili pak transformaciju umjetnosti, baš kao što su kalkulatori transformirali matematičko iskustvo.
Matematička pomagala postoje već tisućljećima
Otkad je ljudski rod spoznao matematiku, nastoji sebi olakšati proces računanja. Prvotno je to činio koristeći abakus, a potom, razvojem tehnologije na scenu stupa i kalkulator. Ona slavna rečenica da nećemo ih uvijek imati u džepu, u suvremenom kontekstu izaziva u najmanju ruku podsmijeh. Svaki mobilni uređaj ne samo da ima kalkulator, već su dostupne i različite aplikacije kao što je primjerice Photomath. Njihov je princip rada vrlo jednostavan – potrebno je fotografirati matematički zadatak, a aplikacija potom ne samo da daje rezultat, već demonstrira svaku radnju koja vodi do njega, i to korak po korak.
Što su pomagala napravila matematici?
Jesu li ovi izumi uništili matematiku? Je li deterioracija britkog matematičkog uma započela još u drevnoj Mezopotamiji prije gotovo 6 tisućljeća, kada je izumljen jedan od prvih uređaja za računanje? Mnogi se ne bi složili i to iz više razloga. Prvi je onaj očit – da bi se ove inovacije uopće realizirale, potrebno je izuzetno analitičko razmišljanje. Svoje intelektualne napore ljudska je vrsta uložila u stvaranje uređaja koji će im olakšati ne samo svakodnevicu, nego i profesionalan život te znanstveno – istraživačke spoznaje.
U tome se ujedno skriva drugi razlog – jednom kad se um ne treba „trošiti“ na zadatke koji su ili rutinski ili vrlo kompleksni te u oba slučaja oduzimaju previše dragocjenog vremena, stvara se okruženje u kojem se korisnik može neometano posvetiti shvaćanju složenijih načela. Jedan od pozitivnih primjera korištenja računalnih kalkulacija jest NASA koja za svoje potrebe koristi super računala. Brzi i precizni izračuni koje njezini stručnjaci na taj način dobivaju, omogućuju im pronicanje u tajne Svemira. Galopirajući razvoj znanosti, ali i praktičnu primjenu stečenih spoznaja uvelike dugujemo računalnim pomagalima.
Treće, ali nimalo manje važno – edukativni potencijal matematičkih pomagala nemjerljiv je, neovisno o kojem se tipu pomagala radi. Primjerice, abakus se još uvijek koristi u školama, posebice u nižim razredima. To nije slučajno – ova je naprava izuzetno koristan alat za razumijevanje principa iza računskih operacija. Nadalje, mobilne aplikacije vode korisnika kroz postupak svake pojedine matematičke radnje i tako mu olakšavaju shvaćanje. Iako ne treba zatvarati oči pred činjenicom da se iste ponekad upotrebljavaju kao linija manjeg otpora, njihovi edukativni aspekti su neosporni. Uloga klasičnih kalkulatora u učenju možda nije naoko evidentna, no riječ je o itekako korisnom uređaju koji provodi kompleksne izračune. Korisniku to ostavlja dovoljno vremena da se posveti principima koji stoje iza njih i tako jača svoje matematičko razmišljanje. Opravdano je upitati se hoće li ekspanzija umjetne inteligencije imati slične pozitivne efekte na umjetnost.
Ima li umjetnost budućnost uz AI?
Generativna AI otvara cijeli spektar mogućnosti za razvoj umjetnosti. Prvenstveno, kao „deseta muza“. Sasvim je legitimno potražiti nadahnuće na različitim mjestima, pa zašto ne i ovdje? Iako je umjetna inteligencija dvosjekli mač budući da je trenirana na tuđim zaštićenim sadržajima i u teoriji je moguće da generira plagijat, promatranje tuđe umjetnosti u svrhu inspiracije u osnovi nije problematično.
Također, kao što čak ni sofisticirana matematička pomagala nisu dovela do hiperinflacije i obezvrjeđivanja matematičara te prirodnih znanosti općenito, malo je vjerojatno da će se takvi negativni učinci dogoditi u segmentu kreativne industrije i umjetnosti. Nikada se nije dogodilo i vjerojatno nikad ni neće, da NASA zaposli osobu isključivo zbog njezinog umijeća korištenja matematičkih aplikacija. No, takva tehnologija vrijedan je asistent pri kompleksnim izračunima. Shvaćate poantu? Na sličan način generativna umjetna inteligencija pruža priliku brzog i efikasnog eksperimentiranja s različitim stilovima, idejama i umjetničkim pravcima. To dozvoljava više vremena za istraživanje dubljih slojeva umjetnosti te probijanje vlastitih granica kreativnosti. Ujedno stvara i priliku za diferenciranje umjetnosti u onom pravom smislu te riječi od bezličnih generičkih rješenja. Naime, na duge staze, um koji stoji iza tehnologije i upravlja njome vrednovat će se više od gotovih outputa kompleksnih AI modela.
Ostaje li stvaralaštvo u rukama umjetnika?
Odgovarajući na pitanje kako će se generativni modeli umjetne inteligencije odraziti na ljudsko stvaralaštvo, polazišna točka promišljanja jest da su vještine pisanja, kreativnost i kritičko razmišljanje inherentne čovjeku ponajprije iz razloga što osobe jedine vjerno prenose emociju. S vremenom, AI će zasigurno postajati sve sofisticiraniji i kreativniji, ali to ne znači da će umjetnost postati besmislena. Ljudska originalnost, emocije i stvaralački duh ne mogu se replicirati umjetnom inteligencijom. U konačnici, umjetnost je mnogo više od samih rezultata – to je izražavanje ljudskog iskustva i suosjećanja koje proizlazi iz ljudske svijesti, što računalni modeli ne mogu kvalitetno oponašati. Suština stvaralaštva nepobitno ostaje u rukama umjetnika, a AI tek je dodatni alat u njihovom ostvarenju.
U tom smislu, umjetna inteligencija nije prijetnja, nego saveznik umjetnosti koji će obogatiti mogućnosti ljudskog izražavanja. Umjetnost se kroz povijest uvijek prilagođavala novim tehnologijama i uzimala ono najbolje od njih, stoga ni ovo neće biti iznimka.
