Tim istraživača na čelu s Philippe Martinez je proučavao slike u Tebanskoj nekropoli smještenoj u neposrednoj blizini rijeke Nil. Koristeći rendgensko fluorescencijsko snimanje istraživači su otkrili do sada neviđene detalje procesa slikanja.
Pod svjetlom rendgenskih zraka, 3.100 godina stare slike prikazale su sasvim novo ruho. Kako se pretpostavljalo, umjetnici su izrađivali grube skice prije ocrtavanja te ih brisali po završetku. Skice su tisućljećima bile skrivene promatračima, sve dok ih na svjetlo dana nije iznijelo ovo istraživanje. Istraživanje tima objavljeno je u časopisu PLoS ONE.
“Dokumentacija ostaje problem u 2023. godini i zato pokušavamo napraviti osnovnu dokumentaciju iz različitih perspektiva, koristeći digitalne alate na različitim razinama”, rekao je Philippe Martinez, istraživač na Sorbonne Université u Parizu i vodeći autor studije, u e-mailu za Gizmodo. “Po prvi put možemo izraditi modele koji prenose pravi osjećaj prostora, kao i slike visoke rezolucije koje omogućuju gledatelju da bolje vidi stvarnost drevnih slika nego na licu mjesta.”
Studije poput ove koriste razne alate, uključujući i makrofotografiju, te različite vrste rendgenskih zraka i hiperspektralnog snimanja, što omogućuje dubinsko istraživanje površine slike na molekularnoj razini.
Slike se nalaze u grobnim kapelama Tebanskih nekropola a datirane su za vrijeme vladavine Ramzesa II (negdje između 1330. i 1069. pr.n.e). Kapele pripadaju Menni, nadzorniku pod Amenhotepom III, i Nakhtamunu, glavnom svećeniku grobnog hrama iz vremena 20. dinastije starog Egipta.
U novom radu istraživači opisuju treću ruku na jednoj slici, koja se pojavljuje samo pod ultraljubičastim svjetlom. Ruka je možda uklonjena iz estetskih razloga, no istraživači nisu mogli sa sigurnošću utvrditi razlog.
Kraljevski portret Ramzesa II također ima svoje zanimljivosti. Za početak, faraon ima kratku bradu što je dosta rijetko u egipatskoj umjetnosti, a osobito kod portreta faraona.Portret također otkriva grubu verziju shebyu ogrlice koja nedostaje s finalnog prikaza.
Drevno egipatsko slikarstvo proučava se već stoljećima, ali razvojem tehnologije posljednjih nekoliko desetljeća omogućuje istraživačima da pogledaju drevna umjetnička djela bez narušavanja izvornog stanja, te tako mogu dobiti izvanredne uvide u grube skice.
Ovo može otkriti ne samo kako je umjetnost nastajala u drevnom Egiptu, već i kako su umjetnici i subjekti slika razmišljali o religiji i drugim kulturnim praksama.
