Umjesto već duboko ukorijenjenih plastičnih ploča na koje smo navikli, uskoro bi mogli dobiti tiskane ploče napravljene od polimera koji se otapaju u vodi. Naravno, to ne znači da će se ploča otopiti kad god dodirne vodu. Pola sata u vodi na temperaturi između 90 i 99 stupnjeva Celzijusa će skinuti sve čipove i ostaviti prozirnu masu koja se može reciklirati.
Velika većina komponenti se, nakon što odsluži svoje baca. U razvijenim zemljama se dio reciklira, poglavito vrijedni metali, no većina tiskanih ploča se ne može koristiti te se melje i baca. Ako razvoj nove vrste tiskanih ploča od prirodnih vlakana i polimera bude uspješan, moguće je da stara tehnika više ne će biti nerješiv problem. Naime, kako se navodi iz tehnološkog start-upa Jiva Materials, njihove topive ploče Soluboard se u potpunosti razgrađuju u doticaju s vrućom vodom a da pritom ne oštećuju vrijedne metale. Posao će biti lakši i kompanijama koje recikliraju elektroničke komponente, jer više ne će morati ručno razdvajati metal od plastike već će, nakon topljenja, sve metalne dijelove jednostavno pokupiti iz tekućine.
Kakve sad topljive ploče?
Već smo napomenuli da Soluboard nije baš tako lako otopiti. Ako slučajno dođe u doticaj s vodom ne događa se apsolutno ništa. Dakle, ako ste nespretni i prolijete kavu ili sok po laptopu bez brige, neće se otopiti. Da bi se započeo proces topljenja, Soluboard mora biti potpuno uronjen u vodu temperature 90-100 stupnjeva barem trideset minuta.
Jiva je ušao u partnerstvo s Infineon, Njemačkim proizvođačem poluvodiča te su proizveli prvu seriju topivih ploča. Kako navode iz Infineona, zamjena tradicionalnih ploča Soluboardom bi smanjilo emisiju ugljičnog dioksida tijekom proizvodnje za nekih 60%. Ako se zna da se svake godine proizvede oko 18 milijardi metara kvadratnih tiskanih ploča, ovo predstavlja značajno smanjenje.
Planira se ekspanzija na druga tržišta, poglavito Sjedinjene Države i Tajvan. Microsoft je financirao razvoj optičkog miša temeljenog na ovoj tehnologiji te se pokazalo da nakon topljenja preostali čipovi i ostali materijali mogu biti korišteni bez gubitka performansi.
Iako je potrebno još testiranja, ovo je svakako obećavajuća tehnologija koja bi mogla transformirati industriju elektronike u bliskoj budućnosti.
