Ubrzani napredak na polju umjetne inteligencije je potaknuo istraživanja u drugim poljima. U jednom takvom istraživanju, znanstvenici rade na razvoju kompjutera koji bi se trebao ponašati kao ljudski mozak. Kompjuteri danas koriste puno energije za različite zadatke, što najviše dolazi do izražaja kod pametnih uređaja. Da bi riješili taj problem znanstvenici traže načine da rad kompjutera i pametnih uređaja postane učinkovitiji, a jedan od najperspektivnijih pravaca je oponašanje ljudske inteligencije.
Znanstvenici s MIT-a u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Boston i Northwestern dizajnirali su sinaptički tranzistor koji oponaša ljudsku inteligenciju, to jest omogućava računalu da razmišlja i pamti na isti način kao ljudski mozak.
Na konferenciji za tisak znanstvenici su potvrdili da njihov uređaj dobro funkcionira na sobnoj temperaturi , za razliku od ostalih uređaja sličnih ljudskom mozgu koji mogu raditi isključivo pri iznimno niskim temperaturama. Uređaj je, prema navodima znanstvenika, iznimno energetski učinkovit, brz, te može pamtiti stvari čak i kad nije uključen.
Budućnost računala su….ljudi!
Mark C. Hersam, jedan od voditelja istraživanja je pojasnio kako se ljudski mozak i digitalni kompjuter fundamentalno razlikuju. U kompjuteru se podaci izmjenjuju između mikroprocesora i memorije, što troši puno energije i stvara zastoje, osobito kad kompjuter pokušava obaviti više zadataka istovremeno.
Nadodaje kako je i zadnjih nekoliko desetljeća paradigma u elektronici bila takva da se sve gradi od tranzistora s istom silikonskom arhitekturom. Značajni pomak postignut je dodavanjem sve više i više tranzistora na integrirane krugove. Iako se ne može zanijekati uspješnost te strategije, ona ima svoju manu a to je velik utrošak energije, pogotovo u današnjem dobu u kojem računala obrađuju iznimno velike količine podataka. Ovakav način bi vrlo lako mogao preopteretiti mrežu, te je očito potreban novi smjer razvoja. Hersam je napomenuo da bi ponajprije trebalo preispitati cijelu arhitekturu računala, pogotovo za potrebe umjetne inteligencije i strojnog učenja.
Kako bi razvili novi sustav znanstvenici su koristili posebne moiré uzorke. Slagali su super tanke materijale te ih uvijali da bi dobili moiré uzorke, što materijalu daje specifična elektronička svojstva. Podešavanjem uvijanja moguće je stvoriti različite varijacije tih svojstava. Pravilnim uvijanjem su stvorili poseban uređaj koji funkcionira kao mozak i radi na sobnoj temperaturi.
Hersam kaže da je korištenjem uvijanja, kao novog parametra za dizajn, moguće dobiti ogroman broj permutacija. Nadodaje kako grafen i heksagonalni boron nitrid imaju vrlo sličnu strukturu ali su dovoljno različiti da se od njih može stvoriti vrlo jak moiré efekt.
Računalo sposobno za samostalno učenje
Znanstvenici su računalo naučili (sinaptički tranzistor) da prepoznaje uzorke. Počeli su s uzorcima 000 te su od sinaptičkog tranzistora tražili da identificira slične uzorke npr. 111 ili 101. Uređaj je uspješno prepoznao zatražene uzorke. Time je pokazao asocijativno učenje. Čak i kad bi primio nepotpune podatke sinaptički tranzistor je i dalje dobro radio.
Hersam objašnjava da ako se od AI očekuje da oponaša ljudski mozak, jedan od najjednostavnijih zadataka bio bi klasifikacija podataka, što je isto kao i sortiranje u kante. Naglašava da je cilj njihovog istraživanja napredovanje AI tehnologija u smjeru većeg levela razmišljanja. Ovom tehnologijom bi AI mogao postati pametniji i prilagodljiviji pogotovo u kompleksnijim radnjama poput vožnje u promjenjivim vremenskim uvjetima.
