Jezero Crawford u Kanadi predloženo je kao globalna referenca za novu geološku epohu Zemlje – Antropocen, definiranu kao utjecaj čovjeka na klimu i okoliš.
Prijedlog obilježava korak bliže uvođenju Antropocena kao zasebnog razdoblja geološke prošlosti Zemlje. Kao takvo moglo bi nam pomoći u shvaćanju ljudskog utjecaja na naš planet.
Početak Antropocena
Neki geolozi navde da već sad živimo u Antropocenu, novom geološkom razdoblju Zemlje u kojem ljudi imaju dominantnu ulogu na klimu i okoliš. Znanstvenici se ne slažu oko točnog početka ovog razdoblja, te da li bi ga se trebalo uvrstiti kao potpuno novo geološko razdoblje Zemlje.
International Commission on Stratigraphy (ICS) je sastavio Antropocene Working Group, grupu znanstvenika koji se bave ovim pitanjem. Za svoj projekt izabrali su jezero Crawford u Kanadi kao globalni predmet proučavanja (Boundary Stratotype Section and Point – GSSP) Antropocena.
Dr. Simon Turner, tajnik Antropocene Working Group-a sa UCL-a u izjavi za medije navodi da sedimenti nađeni na dnu Crawfordskog jezera su pokazatelji kako se okoliš mijenjao kroz zadnjih milijun godina. Također objašnjava važnost istraživanja u ovom jezeru jer se u njemu kemijske promjene u vodi događaju na godišnjoj bazi i time se dolazi do saznanja kako je čovjek utjecao na okoliš u prošlosti. U ovom jezeru postoje dokazi taloženja sedimenata za svako geološko razdoblje zemlje i time olakšava znanstvenicima da precizno proučavaju geološku prošlost našeg planeta.
Tim je sakupio ključne podatke iz različitih okruženja diljem Zemlje, od koraljnih grebena do zaleđenih površina. Ti uzorci su analizirani na odjelu za oceanografiju GAU – Radioanalitical Labs of Nacional Oceanography Center na Sveučilištu u Southamtonu.
Plutonij kao dokaz utjecaja čovjeka na klimu i okoliš
U ovim uzorcima otkriven je element plutonij koji potvrđuje ljudski utjecaj na okoliš,kaže profesor Andrew Cundy, predsjednik Enviromental Radiochemistry na sveučilištu Sounthampton i član tima Anthropocene Working Group, te nadodaje da je to indikator trenutka kad je ljudska rasa postala dominantna na Zemlji. Plutonij se prirodi nalazi samo u tragovima, ali 1950ih godina kad su se testirale hidrogenske bombe vidi se povećanje količine plutonija na različitim djelovima Zemlje. Cundy objašnjava i kako je tim naišao na dekompoziciju plutonija na mjestima gdje su se 60ih testirala nuklearna oružja.
Ostali geološki dokazi ljudske aktivnosi uključuju povećanje pepela uzrokovano tvornicama ugljena, prisutnost plastike te povećanje olova i ostalih teških metala.
Ovo sve se slaže s teorijom Velikog ubrzanja, koje započinje sredinom 20ih prošlog stoljeća kad su ljudi naveliko počeli korisiti prijevoz i iskorištavati prirodne resurse za stvaranje energije, te još uvijek traje. Kako još uvjek traju istraživanja na jezeru Crawford i jos 12 lokacija, priznavanje Antropocena kao nove geološke epohe sačekat će do slijedeće godine.
